Sandra Day O’Connor, odvjetnica, političarka i pravnica koja je utrla put ženama u pravu nakon što je postala prva žena članica državnog visokog suda, je umro u 93. godini života.
Prema izjavi Vrhovnog suda, O'Connor je preminuo u petak zbog uznapredovale demencije (dijagnosticirana joj je Alzheimerova bolest 2018.) i respiratorna bolest.
Glavni sudac John Roberts rekao je u izjavi da je O’Connor bila "kći američkog jugozapada", dodavši da je "prokrčila povijesni put kao prva sutkinja naše nacije".
Diana Walker/Getty Images
"Suočila se s tim izazovom s neustrašivom odlučnošću, neospornom sposobnošću i privlačnom iskrenošću", nastavio je. “Mi u Vrhovnom sudu žalimo zbog gubitka voljenog kolege, žestokog neovisnog branitelja vladavine prava i elokventnog zagovornika građanskog obrazovanja. I slavimo njezinu trajnu ostavštinu kao istinskog javnog službenika i domoljuba."
Dana ruj. 21., 1981., O’Connor je probila stakleni strop pravne profesije, postavši prva žena imenovana u Vrhovni sud, nakon što ju je nominirao predsjednik Ronald Reagan. Tijekom svog 24-godišnjeg mandata, igrala je ključnu ulogu na klupi u nekoliko značajnih spornih slučajeva, uključujući one oko pobačaja, afirmativne akcije i građanskih prava. Najpoznatija je po tome što je dala prevagu u slučaju koji je podržao legalni pobačaj, Planirano roditeljstvo protiv. Casey.
Getty Images
O’Connor je prevladala prepreke i predrasude kako bi došla do visokog suda, postavši pritom inspiracija mladim američkim ženama. Pristalica joj je jednom napisala: "Draga suce O'Connor: neka vas ne plaše svi ti ljudi, a posebno vrhovni sudac. Obucite svoje haljine na isti način.”
Ruth McGregor, bivša glavna sutkinja Vrhovnog suda Arizone, koja je radila za O’Connor 1981., rekla je: “Možda se nije nazivala feministicom, ali radila je stvari koje u to vrijeme žene ne bi trebale raditi. Vjerovala je da žene trebaju činiti sve za što su kvalificirane. Željela je osigurati da su žene na istoj pravnoj osnovi kao i muškarci i da se stari stereotipi gurnu u stranu.”
Godine 2006. ona je povukla se s visokog suda kako bi se brinula za svog muža, a 2009. predsjednik Barack Obama uručio joj je Medalju slobode, najveće civilno odlikovanje u Sjedinjenim Državama.
Dragulj SAMAD / AFP
"Kako se osjećam sretnom što sam Amerikanka i što su mi pružene izvanredne prilike dostupne građanima naše zemlje", rekla je u pismu u vezi s Dijagnoza demencije u 2018. “Kao mlada kaubojka iz pustinje Arizone, nikad nisam mogla zamisliti da ću jednog dana postati prva žena sutkinja na Vrhovnom sudu SAD-a.”
