Sirovo voće i povrće može biti bolje za vaše mentalno zdravlje od kuhanog, pokazala je nova studija Sveučilišta Otago na Novom Zelandu. Studija, Objavljeno u Granice u psihologiji, otkrili su da su ljudi koji su jeli više nekuhanih proizvoda imali nižu razinu simptoma povezanih s depresijom i drugim mentalnim bolestima, u usporedbi s onima koji su jeli više kuhanih, konzerviranih ili prerađenih vrsta.
Studija je uspjela pokazati samo povezanost između sirovih proizvoda i boljeg mentalnog zdravlja, a ne uzročno-posljedičnu vezu. No, istraživači kažu da bi ta veza mogla imati veze s činjenicom da mnogo voća i povrća ima više hranjive tvari u svom prirodnom stanju—i da te hranjive tvari mogu imati pozitivan utjecaj na raspoloženje i mozak kemija.
Za studiju, znanstvenici su ispitali više od 400 mladih odraslih osoba, u dobi od 18 do 25 godina, u Sjedinjenim Državama i na Novom Zelandu. Ljudi ove dobne skupine obično konzumiraju relativno nisku razinu voća i povrća, ističu autori, a također su i u visokoj rizik od poremećaja mentalnog zdravlja.
POVEZANO: Što je keto dijeta? Sve što trebate znati
Sudionici su upitani o njihovoj tipičnoj konzumaciji voća i povrća, uključujući koje specifične sorte jedu i kako su proizvodi pripremljeni. Također su pregledani na simptome mentalnih bolesti, poput depresije i anksioznost.
Autori studije znali su da mnoštvo drugih varijabli može utjecati na mentalno zdravlje i konzumacija voća i povrća. Stoga su se također pobrinuli da uzmu u obzir navike vježbanja sudionika, cjelokupnu prehranu, postojeće zdravstvene uvjete, socioekonomski status, etničku pripadnost i spol.
Čak i nakon kontrole tih načina života i demografskih čimbenika, povezanost između sirovog povrća i pozitivnih ishoda mentalnog zdravlja bila je značajna. Konzumacija sirovog voća i povrća predvidjela je niže razine depresije i poboljšane razine psihološko blagostanje, napisali su autori, uključujući pozitivno raspoloženje, zadovoljstvo životom i procvat.
Nasuprot tome, unos voća i povrća koje je prerađeno (kuhanjem, konzerviranjem ili drugim metodama) bio je povezan samo s pozitivnim raspoloženjem - ne s bilo kojom drugom varijablom mentalnog zdravlja mjerenim u studija.
POVEZANO: Ovaj dodatak je tajna za postizanje najsjajnije kože i kose ikad
Sve u svemu, 10 namirnica u studiji koje su bile najjače povezane s pozitivnim ishodima mentalnog zdravlja bile su mrkva, banane, jabuke, tamno lisnato zelje (kao što je špinat), grejp, zelena salata, agrumi, svježe bobičasto voće, krastavac i voće kivi.
U kategoriji sirovog povrća, celer, kupus, crveni luk, rajčica i gljive također su bili povezani s pozitivnim raspoloženjem. Autori napominju da se ovo povrće može smatrati "pripravcima za salatu" i citiraju prethodna istraživanja koja povezuju konzumacija salate s nižim razinama stresa. U kategoriji prerađenih proizvoda, bundeva, miješano smrznuto povrće, krumpir i batat, brokula i patlidžan također su povezani s pozitivnim raspoloženjem.
VIDEO: 5 pristupačnih keto povrća
Istraživači kažu da su njihovi nalazi važni jer većina aktualnih zdravstvenih smjernica ne pravi razliku između sirovog i kuhanog ili konzerviranog voća i povrća. “Ako se naši obrasci potvrde u intervencijskim studijama, to bi sugeriralo da bi se zdravstvene politike mogle usredotočiti na promicanje konzumacije sirovih i neprerađenih proizvoda za optimalnu dobrobit”, napisali su u svom radu.
Studija nije bila osmišljena da odgovori na pitanje o zašto sirova hrana mogla bi biti bolja za raspoloženje i mentalno zdravlje, a istraživači mogu samo nagađati. Ali kažu da nutritivne razlike između sirovih i kuhanih proizvoda mogu igrati ulogu.
“Sirovo voće i povrće može pružiti veće razine mikronutrijenata od prerađenog voća i povrće, što bi moglo objasniti njihovu čvršću povezanost s poboljšanim mentalnim blagostanjem”, oni napisao. Za spojeve poput vitamina C i karotenoida koji su povezani s mentalnim zdravljem, "kuhanje i konzerviranje najvjerojatnije bi dovela do degradacije hranjivih tvari, čime bi se ograničio njihov povoljan utjecaj na mentalno zdravlje."
Međutim, ističu autori studije, ova razina razgradnje varira od hrane do hrane - i od hranjive tvari do hranjive tvari. Neki vitamini i minerali postaju smanjeni kada se kuhaju, dok drugi mogu postati dostupniji. Također je potrebno više istraživanja kako bi se znalo jesu li razlike između sirovih i kuhanih proizvoda dovoljne da utječu na raspoloženje i mentalno zdravlje, napisali su istraživači.
Cynthia Sass, RD, ZdravljeUrednica nutricionizma, koja je sudjelovala, kaže da nije iznenađena što je ova studija otkrila da su sirovi proizvodi povezani s boljim mentalnim zdravljem. "Važnost jesti dovoljno proizvoda je ogromna i uključuje i fizičku i emocionalnu dobrobit", kaže Sass, koji je pregledao novu studiju, ali nije bio uključen u istraživanje. “Također znamo da su određene hranjive tvari osjetljive na toplinu, uključujući vitamin C i B.”
Nije praktično jesti sve svoje proizvode sirove, kaže Sass. No, srećom, specifične metode kuhanja i tehnike pripreme također mogu utjecati na to koliko dobro hrana zadržava svoje hranjive tvari. Na primjer, rezanje mrkve nakon kuhanja (umjesto prije) može povećati određene hranjive tvari za 25%. “Sjeckanje mrkve povećava površinu, tako da više hranjivih tvari istječe u vodu dok se kuhaju”, kaže ona. “Ako ih skuhate cijele, zaključavate više.”
Konzumiranje povrća sa zdravim mastima, poput avokada ili ekstra djevičanskog maslinovog ulja, također je uvelike povećava apsorpciju određenih antioksidansa, dodaje. Ali najviše Važan cilj za povećanje unosa hranjivih tvari - i za podršku mentalnom zdravlju dok ste na tome - je jednostavno jesti više povrća svaki dan, kaže ona.
“Moć proizvoda je stvarna i dalekosežna”, kaže Sass. Ona preporuča ciljati na najmanje tri (i idealno pet) porcije povrća veličine bejzbol svaki dan.
“Svježe i sirovo su fantastični za vaše zdravlje, ali ako je uključivanje i sirovog i kuhanog povrća praktičniji način da iz dana u dan postignete cilj, pomiješajte ga”, kaže ona. “Prednosti konzumiranja smrznutog, kuhanog povrća ili čak konzerviranog povrća su veće od toga da ih uopće ne jedete.”